SADRŽAJ I NAČIN POLAGANjA MATURSKOG ISPITA U GIMNAZIJI

Sadržaj maturskog ispita

Maturskim ispitom utvrđuje se zrelost i osposobljenost učenika za dalje školovanje.
Maturski ispit polažu učenici (redovni i vanredni) koji su uspešno završili četvrti razred gimnazije.

SADRŽAJ MATURSKOG ISPITA
Maturski ispit sastoji se iz dva dela:

zajedničkog i
izbornog.
U okviru zajedničkog dela učenici polažu:

srpski jezik i književnost;
matematiku ili strani jezik (po izboru).
U okviru izbornog dela učenici rade i brane maturski rad.

Svi predmeti polažu se prema programu smera gimnazije koji je učenik završio.

ZAJEDNIČKI DEO

Srpski jezik i književnost
Srpski jezik i književnost polaže se pismeno.

Pri ocenjivanju pismenog zadatka, ispitna komisija ima u vidu širinu obrade teme, izbor i interpretaciju građe, kompoziciju, stil i jezik.

Strani jezik
Ispit iz stranog jezika polaže se pismeno.

Učenik bira strani jezik.

Ispit se sastoji iz prevoda nepoznatog teksta sa stranog jezika na maternji, uz upotrebu rečnika. Obim teksta za prevod iznosi 15-20 redova. Tekst može da bude književni, publicistički ili naučno-popularni i treba da odgovara jezičkom znanju učenika. Ispitom se proverava stepen usvojenosti predviđenih morfosintaksičkih struktura, poznavanje osobenosti jezika sa koga se prevodi, sposobnost nalaženja odgovarajućih reči i izraza u maternjem jeziku i osposobljenost za korišćenje rečnika.

Tekstove za ispit utvrđuje ispitni odbor na predlog stručnog aktiva, a učenici ih dobijaju neposredno pred početak ispita. Tekstovi za ispit iz stranog jezika identični su za sve učenike.

Matematika
Ispit iz matematike polaže se pismeno.

Na ispitu učenik treba da pokaže u kojoj meri je usvojio matematička znanja i umenja neophodna za primenu u svakodnevnom životu i u praksi, koliko je osposobljen za uspešno nastavljanje obrazovanja i izučavanje drugih oblasti u kojima se matematika primenjuje. Prilikom ocenjivanja pismenog zadatka, ispitna komisija ima u vidu doslednost u sprovođenju postupaka u rešavanju zadataka i tačnost rešenja zadatka.
IZBORNI DEO
Izborni deo maturskog ispita sastoji se iz maturskog rada i odbrane maturskog rada.

Maturski rad
Maturski rad sa odbranom je samostalno obrađena tema koju učenik bira iz spiska odobrenih tema u okviru jednog od sledećih predmeta:

– srpski jezik i književnost, strani jezik, sociologija, psihologija, matematika, računarstvo i informatika, istorija, filozofija, geografija, fizika, hemija, biologija i oblast umetnosti (likovna, muzička, scenska, filmska).

Teme za maturski ispit utvrđuje nastavničko veće škole na predlog stručnih aktiva. Spisak utvrđenih tema objavljuje se na oglasnoj tabli ili dostavlja učenicima na uvid na drugi pogodan način početkom drugog polugodišta za tekuću školsku godinu.

Svrha maturskog rada je da učenik pokaže koliko vlada materijom u vezi sa temom, u kojoj meri je usvojio metode i pristup obradi teme, kako se služi literaturom, da li je osposobljen da analizira, kritički razmišlja i da samostalno izrazi svoj lični stav u odnosu na temu koju obrađuje.

Učenik radi maturski rad u toku završnog razreda uz pomoć nastavnika-mentora.

Odbrana maturskog rada
Na usmenoj odbrani maturskog rada učenik je dužan da izloži koncepciju svoga rada, da navede literaturu i druge izvore znanja koje je koristio, da obrazloži posebne metode i postupke kojima se rukovodio u toku izrade maturskog rada i razloge nekorišćenja drugih, brani rad, osim ako je tema maturskog rada iz grupe zajedničkih predmeta (srpski jezik i književnost, matematika i strani jezik).

Posle odbrane maturskog rada ispitna komisija utvrđuje jednu ocenu koja se izvodi iz vrednosti rada i odbrane maturskog rada sa aspekta sposobnosti kandidata da samostalno interpretira materiju i da koristi savremene metode i izvore informacija u procesu sticanja novog znanja.

ORGANIZACIJA I NAČIN POLAGANjA MATURSKOG ISPITA

Maturski ispit polaže se u dva redovna ispitna roka: junskom i avgustovskom. Posle avgustovskog roka učenici polažu vanredno, u ispitnim rokovima utvrđenim opštim aktom škole.


Maturski ispiti moraju se završiti u junskom roku najkasnije do 20. juna, a u avgustovskom roku najkasnije do 25. avgusta.


Za polaganje maturskog ispita učenik podnosi prijavu školi u roku koji odredi škola. U prijavi navodi strani jezik koji želi da polaže i naziv teme za maturski rad, prilaže svedočanstva o završenim razredima gimnazije i izvod iz matične knjige rođenih.


Način polaganja ispita

Ispit iz istog predmeta polažu svi učenici istog dana   u prisustvu najmanje jednog dežurnog nastavnika.


Ispit iz pojedinog predmeta traje četiri školska časa.


Između dva ispita učenik mora da ima slobodan dan.


Na ispitu iz stranog jezika učenik može da koristi rečnik i leksikon.


Za ostale ispite nije dozvoljeno korišćenje pomoćne literature.


Teme i zadatke za ispit predlažu predmetni nastavnici, a ispitni odbor, na dan ispita, iz predloženih tema utvrđuje četiri teme, odnosno grupe zadataka od kojih učenik bira jednu.


Teme i zadatke za ispit učenici dobijaju neposredno pred početak ispita.


Istu temu za maturski rad može da radi samo jedan učenik u istom ispitnom roku.


Učenik predaje maturski rad u roku koji odredi ispitni odbor. Ukoliko ga ne preda u predviđenom roku, smatra se da je odustao od polaganja maturskog ispita.


Učenik ne sme da prekrši ispitna pravila koja utvrdi škola.


Ispitu mogu da prisustvuju dežurni nastavnik (nastavnici), predsednik ispitnog odbora i ovlašćeni školski nadzornik Ministarstva prosvete.


Odgovori učenika na odbrani maturskog rada traju do 30 minuta, uključujući i vreme za pripremu učenika za davanje odgovora.


Materijal koji sadrži spisak tema i zadataka i pitanja za pismeni ispit čuvaju se kao poslovna tajna do početka ispita. Materijal čuva direktor škole.


Ispitni odbor i ispitne komisije

Za sprovođenje maturskog ispita direktor škole formira ispitni odbor i ispitne komisije za svaki predmet koji se polaže na maturskom ispitu. Ako jedan predmet ili deo ispita polaže veliki broj učenika, direktor može da imenuje veći broj ispitnih komisija za isti predmet. Ako škola nema dovoljan broj stručnjaka za odgovarajući predmet, može da angažuje, kao članove ispitnih komisija, stručnjake iz drugih škola.


Ispitni odbor čine predsednik ispitnog odbora, svi članovi ispitnih komisija i sekretar odbora.


Predsednik ispitnog odbora je direktor škole.


Svi članovi ispitnih komisija su istovremeno članovi ispitnog odbora.


Zapisnik o radu ispitnog odbora vodi sekretar koga imenuje direktor na početku školske godine.


Ispitnu komisiju čine tri člana: predsednik, predmetni ispitivač i stalni član. Dva člana moraju biti stručna za predmet iz koga se polaže ispit.


Direktor određuje ko će biti predsednik ispitne komisije, ko ispitivač, a koji će član voditi zapisnik o radu ispitne komisije.


Ispitni odbor evidentira:


teme za maturski rad;

kandidate za maturski ispit sa podacima o stranom jeziku koji će da polažu i naziv teme za maturski rad;

rokove i raspored polaganja pojedinih delova ispita;

nastavnike koji će da dežuraju za vreme ispita;

nastavnike – mentore koje će učenici konsultovati u roku izrade maturskog rada;

utvrđuje teme i zadatke za pismene ispite;

utvrđuje opštu ocenu na maturskom ispitu;

utvrđuje konačnu ocenu u slučaju nesaglasnosti članova ispitne komisije prilikom zaključivanja ocena za pojedine predmete.

Ispitni odbor usvaja odluke većinom glasova prisutnih članova, a može da odlučuje ako su prisutne dve trećine svih članova.

Ocenjivanje

Opšti uspeh na maturskom ispitu iskazuje se jednom ocenom kao srednja aritmetička vrednost ocena dobijenih za pojedine predmete koji su polagani na maturskom ispitu i ocene iz maturskog rada.

Ocena iz maturskog rada izvodi se na osnovu ocena dobijenih na maturskom radu i odbrani toga rada.

Ocene pojedinih predmeta utvrđuje ispitna komisija na predlog predmetnog ispitivača, a ocenu opšteg uspeha ispitni odbor na osnovu izveštaja ispitnih komisija. Ako ispitna komisija ne može da utvrdi pojedinačne ocene jednoglasno, ako je jedan ocenjivač dao pozitivnu ocenu, drugi negativnu, ili je razlika između pozitivnih ocena dve i više, ispitni odbor utvrđuje konačnu ocenu.

Učenik je položio maturski ispit ako je iz zajedničkog i izbornog dela ispita dobio pozitivnu ocenu.

Učenik koji je na maturskom ispitu dobio jednu ili dve nedovoljne ocene polaže popravni ispit, odnosno popravne ispite. Ukoliko ne položi popravni u avgustovskom roku, ponovo polaže ispit, odnosno ispite iz predmeta iz koga, odnosno kojih nije položio ispit, kao vanredan učenik, u rokovima utvrđenim opštim aktom škole.

Učenik može biti i neocenjen ili ocenjen negativnom ocenom, bez polaganja ispita.

Neocenjen ostaje učenik koji prekine ispit iz opravdanih razloga i učenik koji je zbog kršenja ispitnih pravila udaljen sa ispita.

Negativnom ocenom ocenjuje se učenik koji prekine ispit bez opravdanih razloga, učenik koji nije predao pismeni zadatak, učenik koji je napustio prostoriju u kojoj se polaže ispit, bez dozvole dežurnog nastavnika. Negativnom ocenom ocenjuje se i učenik za koga se nedvosmisleno dokaže da je u toku ispita ili posle ispita koristio nedozvoljena sredstva ili da je prepisivao.

Evidencija i javne isprave

Škola je dužna da vodi evidenciju o maturskom ispitu i izdatim diplomama u skladu sa članom 99. Zakona o srednjoj školi („Službeni glasnik RS“, broj 50/92).


Nakon položene mature škola izdaje diplomu učeniku najkasnije sedam dana posle položenog maturskog ispita.


Diploma se izdaje saglasno članu 100. Zakona o srednjoj školi („Službeni glasnik RS“, broj 50/92) i članu 4. Pravilnika o javnim ispravama koje izdaje srednja škola („Službeni glasnik RS“, br. 59/92 i 30/93).


O toku polaganja ispita vodi se zapisnik na obrascu propisanom članom 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije u srednjoj školi („Službeni glasnik RS“, br. 59/92 i 30/93).


Za vreme dežurstva na ispitu dežurni nastavnik unosi u zapisnik sve što nije u skladu sa utvrđenim pravilima o toku ispita.


Zapisnici se vode posebno o radu ispitnih komisija, a posebno o radu ispitnog odbora.


Zapisnik o maturskom ispitu obuhvata podatke o učeniku, podatke o ispitnim predmetima, članovima ispitnog odbora i ispitnih komisija, podatke o temama, odnosno zadacima, i uspeh za svaki deo ispita.

Korisni linkovi